Da li ste se zapitali zašto još uvek
niste odveli Vašeg ljubimca kod veterinara na pregled?
Zapostavite sad sve izgovore kao npr. "nemam vremena",
"sutra ću", "nije baš tako strašno još uvek" i sl.,
dajte makar sebi iskren odgovor. Bojite se da je problem
rešiv samo u totalnoj anesteziji, a Vi se toga toliko
plašite, šta ako se drago mezimče ne probudi?! U većini
slučajeva je strah od anestezije taj razlog zbog koga
se odugovlači sa rešenjem problema. Da li sam u pravu?
Naravno strah od opšte anestezije je razumljiv. To
je neshvatljiva radnja za većinu ljudi, detalje i ne
treba da znate, a suštinu uvek može stručna osoba da
objasni. A ko je zapravo stručnjak da objasni, uradi
i isprati anesteziju? U veterini u našoj zemlji za
ovo je nadležan isključivo diplomirani veterinar. Kod
nas još uvek nema posebne specijalizacije da se dobije
zvanje veterinarskog anesteziologa, mada se ona detaljnije
izučava u okviru nekih specijalizacija kao npr. hirurgija,
klinička farmakologija...
Ne stvarajte sebi strah
od anestezije, ona se ne radi tako često koliko Vi
mislite [samo Vi retko idete kod veterinara]. A da
li je neophodna anestezija ili ne, i to kakva, to ostavite
da odluči veterinar Vašeg ljubimca.
Šta je anestezija?
Ukratko, anestezija može biti lokalna [o tome ćemo
nekom drugom prilikom] ili totalna. Češće je u
upotrebi izraz "opšta anestezija".
Reč
anestezija ima grčko poreko i znači isključenost
svih osećaja [an – ne; estezios – osećanje]. Opšta
anestezija prestavlja kontrolisanu povratnu [reverzibilnu]
depresiju centralnog nervnog sistema [CNS] i karakteriše
se gubitkom svesti, neosetljivošću na bol i gubitkom
nekih reflexa. Ovo se postiže unosom različitih sredstava
[za to namenjenih] u organizam i transportovanjem
putem cirkulacije u CNS. Sam unos [aplikacija] vrši
se na više načina:
udisajem [ inhalacijom
]
injekciono, i to u mišić [intamuskularno
tj. i.m.] ili u direktno u krvni sud u venski krvotok
[intravenozno, tj. i.v.]
Iz ove podele potiču i nazivi
za vensku ili inhalacionu anesteziju.
Anestezija može
biti izvedena sa jednim preparatom ili sa kombinacijom
više preparata.
Koja će se vrsta anestezije upotrebiti
uvek odlučuje veterinar, posle procene stanja životinje
i vrste intervencije koja je neophodna da se izvede.
Upamtite: NEMA lakše i teže anestezije! Životinja
jeste ili nije u anesteziji.
Ima samo manje i više
rizičnih organizama za anesteziju.
Da bi sve bilo u
redu na kraju kad Vas veterinar ispituje budite maksimalno
kooperativni i potrudite se da date tačne odgovore
na pitanja. Vrlo je bitno da date tačne sledeće podatke:
dob
životinje
da li je lečena ili operisana
ranije
u poslednjih nekoliko dana da li ima
kašlja, povraćanja, proliva, krvi u prethodno nabrojanim
radnjama kao i i koliko često se to događa
kako
životinja podnosi napor
da li je lečena u skorije
vreme
da li ima neku alergiju ili hroničnu
bolest
da li je redovno rađena dehelmintizacija
[čišćenje od parazita] i preventivna vakcinacija
da li postoje
abnormalnosti u vršenju male i velike nužde
reproduktivni
status životinje [teranje, graviditet, sterilisana,
kastriran]
Kada odgovorite na sva ova pitanja, Vaš
veterinar je uzeo anamnezu [istorijat bolesti] i ima
neku predstavu o stanju životinje.
Sledeći korak je klinički pregled koji se
sastoji od posmatranja životinje u celosti kao jedne
celine, zatim merenje telesne temperature, auskultacija
[preslušavanje] srca i pluća, provera pulsa i disanja,
provera kože i površinskih limfnih čvorova, pregled
stomaka pipanjem [palpacija].
Na osnovu zaključka posle sumiranja
rezultata anamneze i kliničke slike Vaš veterinar će
predložiti dodatne dijagnostičke metode [opširnije
ćemo o tome u narednom tekstu] kao npr. pregled krvi
i mokraće, EKG, radiografija, ultrazvučni pregled ako
su neophodne ili ako Vi zahtevate.
Na osnovu svih rezultata
vrši se klasifikacija vašeg ljubimca u koju kategoriju
rizika spada. Jer rizik UVEK postoji! Samo je pitanje
koliki je i kako može da se neutrališe. Naravno, zdrave
životinje spadaju u kategoriju sa najmanje rizika.
Svako odstupanje od normale povećava manje ili više
stepen rizika, ali zato postoje dijagnostičke metode
da se problem utvrdi i da se koriguje pre intervencije
ako je moguće, ili da se anestezija prilagodi postojećem
problemu.
Zapamtite, najčešće se operišu bolesne jedinke!
Na zdravom srcu kod čoveka nema potrebe da kardiohirurg
izvodi svoja "umetnička dela"!
Danas, farmakologija je
izuzetno uznapredovala. U veterinarskoj medicini
se koriste različite vrste anestetika ili kombinacije
anestetika zavisno od problema [kardiorespiratorna
bolest, renalna bolest, pedijatrija, gerijatrija],
stoga dozvolite da veterinar proceni stanje i vrstu
anestezije koja će se koristiti.
U sam tok anestezije
spada i preoperativna priprema jedinke koja može biti
samo stroga dijeta pre intervencije ili će se uključiti
određena terapija radi poboljšavanja stanja životinje.
Ne davanje hrane i vode dobro je ispoštovati jer tako
smanjujete rizik od povraćanja šta je opasno prilikom
anestezije. Samo buđenje iz anestezije je najbolje
da iskontroliše veterinar, zato nemojte insistirati
da odmah posle intervencije nosite kući delimično ili
potpuno nesvesnu životinju. Ako ste se već odlučili
za ovu opciju životinju postavite u položaj po strani,
na mirno, tamno i tiho mesto na pod, gde nije hladno.
Buđenje traje od par sati do 24 sata, i događa se postepeno.
Životinja dok nije stabilna na zadnjim nogama ne treba
da dobije ništa ni za piće ni za jelo.
Budite opušteni, u toku
anestezije kapci životinje su otvoreni, i to je normalno.
Ako buđenje dugo traje u dogovoru sa veterinarom Vi
možete eventualno staviti veštačke suze da ne bi se
osušila kornea [providno tkivo koje pokriva dužicu
oka].
Ishrana posle anestezije terba da bude
dijetirana. Ili posebna gotova veterinarska dijeta
ili kvalitetna hrana sa dosta energije, u manjim količinama
dok se peristaltika [ritmični pokreti zidova organa
za varenje koji pokreću sadržaj u jednom pravcu] ne
vrati u normalu. Naravno ovo važi ako intervencija
ne zahteva posebnu vrstu ishrane, a to će veterinar
da odredi.
Opšta anestezija je ponekad
bolja opcija za neke intervencije nego primena sile,
jer stres i kod životinja utiče na zdravstveno stanje
kao i kod ljudi. A istovremeno životinja neće zapamtiti
veterinara kao inkvizitora koji primenjuje silu i dalje
će rado da posećuje ordinaciju.
Znam da kad ja Vama
kažem da rizik postoji da vas šokiram ali to je činjenica
i smatram da Vi zaslužujete istinu. Znam i to da je
Vaš ljubimac Vama u računici 100% a meni samo neki
procenat u statistici. Ali zato je veterinar kao stručno
lice tu da odredi vrstu anestezije, a ako dođe do komplikacije
zato smo školovani da znamo šta da radimo da anestezija
ne završi fatalno po životinju, već da preduzmemo adekvatne
korake radi održavanja vitalnih funkcija.
Ponekad će
Vam biti postavljen zahtev da potpišete pismenu saglasnost
za izvođenje intervencije u opštoj anesteziji. Ona
nije samo formalnost. Veterinar ima obavezu da Vam
predoči rizik intervencije, anestezije i eventualne
postoperativne komplikacije. Vi imate obavezu da taj
rizik prihvatite, u suprotnom se intervencija odlaže.
Zahtev za potpis se uručuje i u slučaju ako se Vi niste
složili sa preporučenim dijagnostičkim merama radi
utvrđivanja rizika od opšte anestezije.
Posle svega
ovoga, nadam se da će saradnja Vas kao vlasnika koji
pruža informacije i nas veterinara biti produktivnija
za dobrobit Vašeg ljubimca. A i da je sada strah koji
je prisutan, makar manji.
Ali mi sve ovo radimo radi
dobrobiti naših ljubimaca da ih manje boli ili da ih
uopšte ne boli.
Vaš INTERVET
Komentari/pitanja