Sa razlogom ili bez njega, glodari [Rodentia]
u globalu ne spadaju u omiljenu grupu životinja među ljudima.
Ipak, određene vrste iz ovog, po broju najvećeg reda sisara
uživaju opšte simpatije. Zapanjuje činjenica da prema
podacima iz enciklopedije Britannica
oni čine 50% ukupnog broja vrsta sisara a pretpostavlja
se da je njihov udeo u ukupnom broju živih jedinki još
i veći. Ljudski rod je iz određenih razloga neke od ovih
malih životinja žigosao kao štetočine i odvratne stvorove
dok je drugima posvetio i čitave crtane serije i stripove
dodeljujući im pozitivne ljudske osobine. Jedna od tih
`prihvatljivih` vrsta glodara su i veverice [familija
Sciuridae]. Ovaj naziv se u našem jeziku najčešće
odnosi na životinjice koje žive na drveću iako ova familija
obuhvata i one koje pretežno žive na zemlji. Na primer,
mrmot živi isključivo na zemlji, dok kanadske veverice
[chipmunks] žive na zemlji ali se i penju po drveću, itd...
Možda najzanimljivija vrsta - leteća veverica izuzetno
retko silazi na zemlju. Leteće veverice zahvaljujući specijalnim
kožnim membranama koje im povezuju prednje i zadnje noge
mogu da izvedu produžene skokove sa jednog drveta na drugo
čak i u dužini od 60 metara!!! Uzimajući u obzir veličinu
same veverice koja ne prelazi 60cm [bez podjednako dugačkog
repa] dobijamo da su leteće veverice u stanju da preskoče
sto puta veću dužinu nego što su same dugačke.
Kao što već verovatno znate, veverice
su prilično radoznala stvorenja kojima nije teško privući
pažnju. Kako je u stalnoj potrazi za hranom veverica će
Vam bez straha prići ako strpljivo sačekate da se uveri
da joj ne preti opasnost od za nju ipak džinovskog bića
tj. Vas. Hranu veverica pretežno čine semenke različitih
vrsta biljaka dok samo neke vrste dopunjuju ishranu insektima.
Nasuprot gorepomenutim nevoljenim glodarima, veverice
samo jednom ili dva puta godišnje na svet donose potomstvo.
Veverice koje srećemo po parkovima uglavnom
pripadaju vrsti S. carolinensis kod nas poznatijoj
pod imenom siva veverica. U planetarnim okvirima najrasprostranjenija
je Evroazijska crvena veverica [Sciuridae vulgaris],
dok je za Novi svet karakteristična severnoamerička crvena
veverica [Tamiasciurus]. Najveća od svih veverica
- [Ratufa] živi u Aziji a najmanja - afrička pigmej veverica
[Myosciurus pumilio] naravno u Africi...
Evroazijska crvena veverica [Sciuridae vulgaris]
Određene vrste veverica, kao što je npr.
kanadska [chipmunk] mogu se pripitomiti ukoliko se
podižu od `malih nogu`. U nekim zemljama [pre svega u
Sjedinjenim državama] ljudi gaje čak i leteće veverice.
Na taj način ova životinja više se ne može klasifikovati
isključivo kao divlja i i pored toga što je ovaj tekst
svrstava u tu kategoriju. Na našim prostorima, iako uvek
gledana sa simpatijama, ova vrsta i dalje veoma retko
ima status kućnog ljubimca. Jedno lepo iskustvo u odgoju
kanadske veverice u našoj zemlji možete pogledati ovde.
kanadska veverica, kliknite mišem na sliku ukoliko želite
format 1024x768 ove fotografije
Komentari
