Iako ljudi možda isto zvuče kada "pričaju"
sa svojim bebama i kućnim ljubimcima razlike ipak postoje.
Kada slušamo majku koja "priča" svojoj bebi
može se učiniti da je to isti način "gugutanja"
kao kada neki ljudi "pričaju" sa svojim kućnim
ljubimcima, međutim australijski naučnici su dokazali
svoju pretpostavku da postoje krupne razlike.
Istraživanje je otkrilo
da majke u "komunikaciji" sa bebama prenaglašavaju
vokale [samoglasnike] ali da to ne čine i sa kućnim ljubimcima
što potvrđuje teoriju da je "bebeći govor" majke
veoma važan deo procesa učenja govora. Po prvi put su
u jednom istraživanju upoređivani načini "govora"
prema bebama i prema kućnim ljubimcima. Tim naučnika predvođen
profesorom Denisom Burnham-om sa Univerziteta Zapadnog
Sidneja je sproveo istraživanje u Zvučnim laboratorijama
MARCS.
Za "bebeći"
jezik je karakteristična veća visina tona, prenaglašena
intonacija i visok nivo osećajnosti u glasu. Ovi podaci
su ranije potvrđeni u ispitivanje vršenom na jezicima
koji pripadaju različitim jezičkim grupama, tj. na Engleskom,
Ruskom, Švedskom i Japanskom.
Istraživači su radili
sa 12 australijskih majki koje govore samo engleski. Osim
uređaja za snimanje svaka majka je dobila 3 igračke: ovcu,
cipelicu i ajkulu i zatraženo im je da snime 10 do 15
minuta odvojene interakcije sa svojim bebama, svojim ljubimcima
i sa drugim odraslim osobama uz korišćenje ovih rekvizita.
Razlog zbog koga su izabrane baš ove igračke je što na
engleskom nazivi ove tri igračke imaju izrazite samoglasnike.
U pitanju su dakle sheep, shoe i shark.
Prethodno istraživanje
je pokazalo da postoje sistematske promene u načinu na
koji se majke "obraćaju" svojim bebama tokom
njihovog odrastanja tako da je bilo veoma važno u ovu
studiju uključiti bebe iste starosti.
Izabrane bebe su sve imale po 6 meseci. Profesor Burnham
je objasnio da bebe sa 6 meseci dobijaju izuzetno puno
ljubavi i pažnje, pa se čak i našalio rekavši da starost
kućnih ljubimaca nije kontrolisana, i dodao:"dovoljno
je bilo teško pronaći i majke koje imaju bebe iste starosti
a da u isto vreme imaju i kućnog ljubimca".
Utvrđeno je takođe da se majke nisu oglašavale
različito u zavisnosti od toga da li su se "obraćale"
mačkama ili psima. Međutim, kao što se i očekivalo "govorile"
su sa sličnom visinom glasa i bebama i životinjama tj.
visinom koja je veća nego ona koja se koristi u komunikaciji
između odraslih osoba.
Naučnici su zatim odlučili
da izmere da li su majke hiperartikulirale tj. prenaglašavale
prepoznatljive osobine samoglasnika tako što bi ih razvlačile.
Izgovoreni samoglasnici su mereni spektrogramom koji crta
zvučnu frekvenciju u određenom vremenskom periodu.
"Ovo je bio najteži deo u celom
istraživanju", rekao je profesor Burnham, "Crtali
smo makroe rezultata i zadužili jednog asistenta da ih
analizira tokom šest meseci. Dobijeni rezultati ipak nisu
tako crno-beli kao što se očekivalo..." Tako je otkriveno
je da majke prave mnogo veću razliku u izgovaranju samoglasnika
kada "pričaju" sa bebama nego kada to rade sa
životinjama ili drugim odraslim ljudima.
Drugi važan segment ovog
istraživanja je bila "afektacija" tj. nivo pozitivnih
emocija u glasu. Nivo afekta se meri prigušivanjem snimljenog
glasa tako da se pojedinačne reči ne mogu razumeti ali
da intonacija i dalje ostaje jasna. Naučnici su testirali
70 ljudi koji su ocenjivali prigušeni govor u 5 različitih
skala, kategorija - npr. stepen umirenja i utehe koju
neki glas ima.
Takođe, "razgovor" sa životinjama
je pokazao mnogo veču afektaciju nego razgovor sa odraslim
osobama.
"Očekivao sam ove rezultate, mada
je među drugim učesnicima ispitivanja bilo suprotstavljenih
stavova o tome šta će se dogoditi," rekao je profesor
Burnham.
Ipak ono što smo dobili
kao rezultat je zaista fantastično. Jeste da smo to i
očekivali ali ipak je lepo biti siguran.
Sve bebe se rađaju sa
sposobnošću da raspoznaju sve zvuke koji potiču od ljudskog
jezika. Razlikovanje između maternjeg jezika i ostalih
zvukova se događa u periodu od 7 do 11 meseci starosti
a u ovom periodu percepcija bebe postaje veoma fokusirana.
U otm periodu bebe počinju da i same prave smislene zvuke.
Male bebe uče o govornom jeziku i pre
nego što počnu da i same prave zvuke, zaključio je profesor
Burnham.
[izvor: ABC News in science]
