....nestali
....kućni ljubimci
....ekologija
....divljina
....forum
....saopštenja
....galerija

"Baby talk" nije isto što i razgovor sa kućnim ljubimcima

Iako ljudi možda isto zvuče kada "pričaju" sa svojim bebama i kućnim ljubimcima razlike ipak postoje. Kada slušamo majku koja "priča" svojoj bebi može se učiniti da je to isti način "gugutanja" kao kada neki ljudi "pričaju" sa svojim kućnim ljubimcima, međutim australijski naučnici su dokazali svoju pretpostavku da postoje krupne razlike.

Istraživanje je otkrilo da majke u "komunikaciji" sa bebama prenaglašavaju vokale [samoglasnike] ali da to ne čine i sa kućnim ljubimcima što potvrđuje teoriju da je "bebeći govor" majke veoma važan deo procesa učenja govora. Po prvi put su u jednom istraživanju upoređivani načini "govora" prema bebama i prema kućnim ljubimcima. Tim naučnika predvođen profesorom Denisom Burnham-om sa Univerziteta Zapadnog Sidneja je sproveo istraživanje u Zvučnim laboratorijama MARCS.

Za "bebeći" jezik je karakteristična veća visina tona, prenaglašena intonacija i visok nivo osećajnosti u glasu. Ovi podaci su ranije potvrđeni u ispitivanje vršenom na jezicima koji pripadaju različitim jezičkim grupama, tj. na Engleskom, Ruskom, Švedskom i Japanskom.

 

Istraživači su radili sa 12 australijskih majki koje govore samo engleski. Osim uređaja za snimanje svaka majka je dobila 3 igračke: ovcu, cipelicu i ajkulu i zatraženo im je da snime 10 do 15 minuta odvojene interakcije sa svojim bebama, svojim ljubimcima i sa drugim odraslim osobama uz korišćenje ovih rekvizita. Razlog zbog koga su izabrane baš ove igračke je što na engleskom nazivi ove tri igračke imaju izrazite samoglasnike. U pitanju su dakle sheep, shoe i shark.

Prethodno istraživanje je pokazalo da postoje sistematske promene u načinu na koji se majke "obraćaju" svojim bebama tokom njihovog odrastanja tako da je bilo veoma važno u ovu studiju uključiti bebe iste starosti.
Izabrane bebe su sve imale po 6 meseci. Profesor Burnham je objasnio da bebe sa 6 meseci dobijaju izuzetno puno ljubavi i pažnje, pa se čak i našalio rekavši da starost kućnih ljubimaca nije kontrolisana, i dodao:"dovoljno je bilo teško pronaći i majke koje imaju bebe iste starosti a da u isto vreme imaju i kućnog ljubimca".

Utvrđeno je takođe da se majke nisu oglašavale različito u zavisnosti od toga da li su se "obraćale" mačkama ili psima. Međutim, kao što se i očekivalo "govorile" su sa sličnom visinom glasa i bebama i životinjama tj. visinom koja je veća nego ona koja se koristi u komunikaciji između odraslih osoba.

Naučnici su zatim odlučili da izmere da li su majke hiperartikulirale tj. prenaglašavale prepoznatljive osobine samoglasnika tako što bi ih razvlačile. Izgovoreni samoglasnici su mereni spektrogramom koji crta zvučnu frekvenciju u određenom vremenskom periodu.

"Ovo je bio najteži deo u celom istraživanju", rekao je profesor Burnham, "Crtali smo makroe rezultata i zadužili jednog asistenta da ih analizira tokom šest meseci. Dobijeni rezultati ipak nisu tako crno-beli kao što se očekivalo..." Tako je otkriveno je da majke prave mnogo veću razliku u izgovaranju samoglasnika kada "pričaju" sa bebama nego kada to rade sa životinjama ili drugim odraslim ljudima.

Drugi važan segment ovog istraživanja je bila "afektacija" tj. nivo pozitivnih emocija u glasu. Nivo afekta se meri prigušivanjem snimljenog glasa tako da se pojedinačne reči ne mogu razumeti ali da intonacija i dalje ostaje jasna. Naučnici su testirali 70 ljudi koji su ocenjivali prigušeni govor u 5 različitih skala, kategorija - npr. stepen umirenja i utehe koju neki glas ima.

Takođe, "razgovor" sa životinjama je pokazao mnogo veču afektaciju nego razgovor sa odraslim osobama.

"Očekivao sam ove rezultate, mada je među drugim učesnicima ispitivanja bilo suprotstavljenih stavova o tome šta će se dogoditi," rekao je profesor Burnham.

Ipak ono što smo dobili kao rezultat je zaista fantastično. Jeste da smo to i očekivali ali ipak je lepo biti siguran.

Sve bebe se rađaju sa sposobnošću da raspoznaju sve zvuke koji potiču od ljudskog jezika. Razlikovanje između maternjeg jezika i ostalih zvukova se događa u periodu od 7 do 11 meseci starosti a u ovom periodu percepcija bebe postaje veoma fokusirana. U otm periodu bebe počinju da i same prave smislene zvuke.

Male bebe uče o govornom jeziku i pre nego što počnu da i same prave zvuke, zaključio je profesor Burnham.

[izvor: ABC News in science]

 

© 2003  Životinjsko carstvo

....pretraživanje